WOLFGANG AMADEUS MOZART
Zapis iz dnevnika ljubitelja klasične muzike
Autor priloga: Damir Gulamovic, Tuzla, BiH
|
Wolfgang Amadeus Mozart
Satlzburg, 27. januar 1756. - Beč, 05. decembar 1791.
Zapis iz dnevnika ljubitelja klasicne
muzike
Nisam ga voljeo! Cinio me je blago nervoznim, mozda je bio
previse kompleksan za mene da bih ga razumjeo. S vremenom sam ga se prestao
pribojavati, mozda zbog toga sto sam s godinama postao vise drzak ili je ljubav
koju razvijam prema njemu odraz moje sve kompleksnije naravi!? Kako god, danas
se bez ustezanja mogu nazvati ljubiteljem Mozarta.
Wolfgang Amadeus Mozart
Salzburg, 27. januar 1756. - Beč 05. decembar 1791.
Po ocjeni mnogih, bio je najgenijalniji kompozitor glazbe
ikada. Prvo je poceo pisati note, skladati, a tek nakon toga je naucio pisati
slova. Skladati je poceo sa tri, a javne nastupe je imao kada mu je bilo pet.
Njegov otac, salzburski kapelnik i skladatelj, Leopold Mozart, prepoznao je
talenat svog sina i nije niti trena gubio u nastojanju da mu omoguci uspjesnu
karijeru. U Dvorani ogledala u raskosnoj ljetnoj rezidenciji Schoenbrunnu, sestogodisnji
Mozart je nastupio pred caricom Marijom Terezijom. Nakon koncerta djecacki je
potrcao prema njoj, skocio joj u krilo, zagrlio je i poljubio u obraz. Sa sedam
godina nastupa sirom Europe i svi pricaju o malom geniju koji je po sluhu i
sjecanju do u detalje bio u stanju reproducirati muziku Allegria cije su se
note cuvale kao najveca tajna za iskljucivu upotrebu vatikanskog hora.
U trinaestoj godinu biva postavljen za koncertnog majstora
salzburskog nadbiskupa, nakon toga odlazi u Pariz da bi se na kraju skrasio
u Becu. U Becu se zeni Constanzom Weber I pocinje zivot koji ce biti poplocan
stalnim brigama, trazenjem kreditora i bijegom od lihvara. Unatoc tome, on sklada
sa neobicnom lakocom iz njegovog pera izlazi proslavljeni "Don Giovanni",
"Otmica iz saraja", "Figarov pir", kao i "Cosi fan
tutte". Ova posljednja govori da muski vijekovima brinu istu brigu, jer
se zaista cini da su "Cosi fan tutte" (Iste su sve).
Ostace zapamceno da je predigru za "Don Giovannia"
napisao za svega jedan dan, a citavu operu za samo dva mjeseca.
U "beckim godinama" upoznao je Josepha Haydna, iz
tog poznanstva se rodilo prijateljstvo i uspjesna saradnja. Jednom prilikom
Haydn ce Mozartovom ocu reci: "Pred Bogom, kao posten covjek, govorim ti
da je tvoj sin najveci kompozitor kojeg sam upoznao ili za kojeg sam cuo. Osim
izvanrednog ukusa, on posjeduje nenadmasan osjecaj za kompoziciju."
U njegovom opusu su: 27 klavirskih koncerata, 8 violinskih,
49 simfonija, stotinjak violinskih, klavirskih sonata, gudačkih kvarteta i kvinteta,
19 opera.
O njegovoj smrti postoji niz teorija, shvatljivo - mnoge od
njih sa dubokim prizvukom romantike i tragedije. Jedna od osnovnih nepoznanica
jeste ona da li je Mozart bio svjestan umiranja i ukoliko jeste, da li se to
odrazilo na njegova posljednja djela. Romanticari su skloni teoriji da je njegovo
zdravlje kopnilo postepeno, dok su oni drugi skloni teoriji da je njegova smrt
bila iznenadna, sok za obitelj i prijatelje. Par dana prije smrti prestao je
raditi na "Requiemu" (misi za mrtve), sto mene navodi na prihvatanje
ove druge teorije o iznenadnoj smrti, uvjeren sam da bi Mozart zavrsio "Requiem"
da je znao da mu se blizi kraj.
Posljednje rijeci koje mu se pripisuju su: "Osjecam okus
smrti na mojim usnama... osjecam nesto sto nije ovozemaljsko."
Mozartovo grobno mjesto je nepoznato, uprkos tome sto je bio
medju 5 % najbolje placenih ljudi u Europi, Mozart je, vjeruje se, zbog rastrosnosti
svoje zene i nedostatka vlastitog talenta da upravlja troskovima, sahranjen
kao siromah u zajednicku grobnicu.
Ako me budu pitali o cega se sjecam u 2006. - vjerovatno ce
to biti Mozart. Iako je godina na izmaku, cini se kao da 2005. za mene nikada
nije prosla. Putovanje u Austriju, setnja Mozartovim ulicama, posjeta izlozbama
posvecenim njemu, koncertima na kojima se Mozart izvodi za turiste kao i onima
za istinske ljubitelje klasike... Razgovori u sitne sate sa prijateljima okruzeni
hiljadama knjiga dok slusamo "Ariju kraljice noci" u izvedbi Anne
Netrebko za koju sam se za boravka u Austriji osvjedocio da je iz Pepeljuge
izrasla u istinsku princezu. Anna je prisutna svugdje, na koncerima, reklamnim
plakatama, u novinama. Kako su princeze predmet zudnje, iskreno se nadam da
Anna nikada nece postati kraljicom.
Na aerodromu, dok sam cekao na svoj let, kupio sam par CD-a
- "Das Mozart Album" i "Mozart for Meditation" - prikladno
za nekoga ko se vise ne boji Mozarta.
I u Bosni je oboljezena velika godisnjica 250 godina njegova
rodjenja. Pocelo je na njegov rodjendan izvedbom "Figarove zenidbe"
nakon kojeg su posjetiteljima dijelili Mozartove kugle, a zavrsila se izvedbom
"Requema", na dan njegove smrti, sto je bilo slatko u doslovnom smislu
tih rijeci.
Sarajevska filharmonija pod ravnateljskom palicom Emira Nuhanovica,
Hor Narodnog pozorista Sarajevo, Hor Muzicke akademije Sarajevo potpomognuti
solistima Petyom Ivanovom - sopran, Elisabeth Wolfbauer - mezzosporan, Karl
- Michael Ebner - tenor i basom Ivicom Saricem, u potpunosti su opravdali ocekivanja
publike.
Hvala Mozartu sto je pomogao da prodjem kroz 2006., nadam se da ce vrijeme
ponovo poceti sa dolaskom 2007. godine.
|
Autor priloga:
Damir Gulamović
Tuzla, Bosna i Hercegovina
|
|
|