The Fall "Imperial Wax Solvent" (2008, Castel / Sanctuary Records)

"I'm a 50 year old man and I like it." Mark E. Smith je ovdje proslavio svojih pola stoljeća života i više od 30 godina neprekidnog rada na britanskoj nezavisnoj rock sceni. Sjajan album dostojan ovog velikana koji je po prvi puta nakon 1993. i albuma "The Infotainment Scan" (UK No. 9), dospio na UK No. 35!

Nakon ne baš pretjerano blistavog, ali u svakom slučaju dorečenog prošlogodišnjeg albuma, "Reformation!" Post-TLC, kao i po običaju, Mark E. Smith i njegovi The Fall i ovog su proljeća isporučili novi, svoj 27. studijski album po redu. U međuvremenu su objavili 34. po redu album uživo, "Live At The ATP Festival 28 April 2002" i 38. kompilaciju, "The Fall Box Set 1976 - 2007", tako da im nikada nije dosadno, te s time nastavljaju svoju epopeju kao da su magazin koji izlazi 3-4 puta godišnje. Ako se moglo pretpostaviti da će ovaj album skrenuti u electro / dance-rock, kao što je rezultirala odlična suradnja s M.E.S.-a, s bivšim članovima njemačkog post-techno sastava Mouse On Mars u projekt-bandu Von Sudenfend na prošlogodišnjem albumu "Tromatic Reflexxions", do takvog poteza ipak nije došlo izuzev u plesnom polu-instrumentalu "Taurig" gdje se samo nešto nerazumljivo šapuće. Između ostalog, na omotu albuma stoji da je svoje prste u nečemu imao Andi Toma, te da je cijeli materijal sniman u njegovom Mouse On Mars' St. Martin Ton Studio, Duesseldorf, May-June 2007., kao i u Gracielands Studio, Rochdale late 2007.

Kao što treća skladba, "50 year old man", kaže, Marku je već pomalo dosta svega i radi samo za svoju dušu ('imam 50 godina i volim ih'). Dok je na prošlogodišnjem albumu, "Reformation! Post-TLC", osjetno zapao u krizu srednjih godina kroz pjesmu "Coach and horses", ovdje to pokazuje na izlječeni sindromski način kroz gotovo 12 minuta dugački i neobičan broj. U njemu prikazuje gotovo cijelu karijeru sebe i The Fall kroz brzi i plesni lo-fi dance-rock naboj u kome bi se mnoge mlade kopije ovog velikana mogle zapitati imaju li one uopće svoj prepoznatljivi i originalni stil. Nakon 4 minute urnebesne ritmičke vožnje popraćene nabrušenim basom i minimalističkom upotrebom gitare kao sampla, režavog i bijesnog vokala, skladba se pretvara u osebujni lagani eksperimentalni country / bluegrass / blues uz banjo i slide gitaru, da bi potom opet usljedila parada prepoznatljivog brzog minimalističkog rocka koji je paralelan s jedinim pravim britanskim sukladnim im sastavom Wire. A potom do kraja kompozicije slijedi dvominutna šarada eksperimentalnih zvukova kao da su se rani Throbbing Gristle uštekali u kompoziciju, pa onda opet jedan od uobičajenih ritmova rock-popa, rockabillya i new wavea svojstveni The Fall sa psihodeličnim umetcima. Skladba završava fade-outom što znači da od Mark E. Smitha još ništa nije došlo svome kraju. Ovo je ujedno i najjača i najdotjeranija stvar na albumu.

Inače, album obiluje plesnim i čistim rock ritmovima (nabrušena "Wolf kidult man", odlična "Can Can summer", "Tommy Shooter", sjajan komičan dance-rock "Latch key kid"), a ima i neobičnih psihodeličnih zavrzlama poput uvodne "Alton towers" prepune čudnih zvukova ili surf-bondovska "Strange town" u maniru Pere Ubu sa mnogim škripavim efektima i podebljanom lo-fi produkcijom kao da je snimljena na ulici. Kao i na prošlom albumu i ovdje se u glavnom vokalnom licu pojavljuje klavijaturistica Elena Poulou u ironičnom plesnom broju "I've been duped". Album završavaju tri vrlo dobre skladbe - "Is this new", "Senior twilight stock replacer" i "Exploding chimney". Tekstualno, M.E.S. je i dalje privržen svojim omiljenim temama - svjetonazorima raznih čudnih likova, posmatranju i razglabanju o kulturama i moralu gradova koje je posjetio u zadnjih godinu dana, svojim prijateljima, podrugljivim šalama na račun kojekakvih protuha, te je ponovno jedan svojevrstan dnevnik, odnosno godišnji pregled što je ovaj čudesni autor doživio od posljednjeg albuma.

Mada može nekome izgledati da su neke zvučne škriparije slučajne, odavno se zna da to kod M.E.S.-a nije plod nikakve slučajnosti već predanog i temeljitog rada. Kad bi bilo pravde, barem 3-4 skladbe s ovog albuma bi trebale biti hitovi, no to je kod The Fall odavno zaboravljen dio povijesti.

Naslovi: 1. "Alton towers", 2. "Wolf kidult man", 3. "50 year old man", 4. "I've been duped", 5. "Strange town", 6. "Taurig", 7. "Can Can summer", 8. "Tommy Shooter", 9. "Latch key kid", 10. "Is this new", 11. "Senior twilight stock replacer", 12. "Exploding chimney"

Ocijena (1-10): 9

Diskografija (studijski albumi):
"Live At The Witch Trials" (1979) / "Dragnet" (1979) / "Grotesque" (1980) / "Slates" (1981) / "Hex Enduction Hour" (1982) / "Room To Live" (1982) / "Perverted By Language" (1983) / "The Wonderful And Frightening World Of..." (1984) / "This Nation’s Saving Grace" (1985) / "Bend Sinister" (1986) / "The Frenz Experiment" (1988) / "I Am Kurious, Oranj" (1988) / "Extricate" (1990) / "Shift-Work" (1991) / "Code: Selfish" (1992) / "The Infotainment Scan" (1993) / "Middle Class Revolt" (1994) / "Cerebral Caustic" (1995) / "The Light User Syndrome" (1996) / "Levitate" (1997) / "The Post Nearly Men" - M.E.S. solo (1998) / "The Marshal Suite" (1999) / "Unutterable" (2000) / "Are You Are Missing Winner" (2001) / "Pander! Panda! Panzer!" - M.E.S. solo (2002) / "The Real New Fall LP Formerly 'Country On The Click'" (2003) / "Fall Heads Roll" (2005) / "Reformation!" Post-TLC (2007) / "Imperial Wax Solvent" (2008)