Povratak na NOVU BARIKADU

   www.old.barikada.com
Muzicki web portal svih zemalja ex YU (i jos malo sire)





Dinko Husadzic Sansky - Pogled na jazz
Reklamno mjesto 1
Davor Hrvoj - Jazz Connections
Reklamno mjesto 2
Summer Music School Pucisca
Reklamno mjesto 3
Davor Matosevic (singer-songwriter)
Reklamno mjesto 4
exYUsingles - Istorijat muzike ex YU
Webmaster - Kontakt e-mail


Optimizirano za
IE i 1024 x 768

Dragutin Matosevic feat. Esad Prcic - Tulipani



ExYUsingles - Istorijat muzike ex YU
  Barikada - World Of Music - Svastara - 2010
NEDA UKRADEN
Biografija

Neda (DuÅ”ana i AnĆ°elije) Ukraden roĆ°ena je 16.08.1950. godine u malom mestu Imotski u Hrvatskoj. Prezime Ukraden potiĆØe od BojaniƦa i PavloviƦa koji su živeli negde na granici Crne Gore i Hercegovine. Doselili su se u Imotsku Krajinu pre viÅ”e od 200 godina. Jedan od njih je ukrao devojku, koja je bila obeƦana drugome, i tako je nastalo to malobrojno prezime.

U Imotskom je Neda živela do druge godine života, zajedno sa bakom i dedom, a zatim sa roditeljima odlazi u ViŔegrad, gde je živela do polaska u osnovnu Ŕkolu.

Nedin otac je imao obiĆØaj da priĆØa da je on prvi otkrio smisao za pevanje kod svoje kƦerke. U jednom intervjuu je kazao: "Bilo je to u prvim godinama u ViÅ”egradu. Imali smo jednu staru komÅ”inicu, Lutvu. Ona je posebno voljela Nedu. Stara Lutva ju je uĆØila da peva sevdalinke, izmeĆ°u ostalih i onu "Moj dilbere kud se Å”eƦeÅ”...". Neda je brzo "uhvatila" pesmu, okrenula se Lutvi i rekla: "To se ovako peva...." I tako je stara komÅ”inica priznala da je Neda nauĆØila da peva sevdalinku, a imala je tada samo pet godina.

Sa sedam godina stiže u Goražde gde je njen otac DuÅ”an (službenik SUP-a) bio rasporeĆ°en na novu dužnost. U Goraždu je živela pet godina. PohaĆ°ala je osnovnu Å”kolu "Maksim Gorki" i aktivno pevala na Å”kolskim priredbama.

Otac DuÅ”an dobija prekomandu u BrĆØko gde ostaje dve godine. Tu se Nedi desila i prva ljubav, koja je za nju ostala tajna: nikad nije saznala ime plavookog deĆØaka iz BrĆØkog koji ju je stalno gledao na Å”kolskom odmoru.

U Å”koli je bila ĆØlan Å”kolskog hora gde je je zapazio Mirko Å rajer, profesor ruskog jezika i književnosti, koji je vodio muziĆØku sekciju Å”kole. On je na neki naĆØin i "krivac" Å”to je Neda poĆØela da peva i Å”to joj je pesma (muzika) obeležila celi život.

Tada je u BrĆØkom pokrenut festival "Mladi graditelj", u uspomenu na gradnju pruge BrĆØko-BanoviƦi. Profesor Å rajer je izabrao Nedu da sa horom na tom festivalu peva jednu solo deonicu pesme "RjabinuÅ”ka". To je bilo 1962. godine. VeƦ sledeƦe, 1963. godine, Neda na istom festivalu peva zabavnu pesmu od Radmile KaraklajiƦ, "NaÅ” tabor putuje na jug", i te godine je osvojila prvo mesto, Å”to je baÅ” i neƦe pratiti na iduƦim festivalima.

Potom, ponovo dolazi do seobe Ukradenovih, ovog puta u Sarajevo gde je otac i penzionisan. Neda dolazi u Osnovnu Å”kolu "Slobodan VukoviƦ", i tu dobija novo mesto u horu kao jedan od solista, zahvaljujuƦi profesoru Balti koji je zapazio njen talenat.

Dolaze gimnazijski dani. Neda pohaĆ°a Gimnaziju "BraƦa Ribar". Drugari iz Å”kole je nagovaraju da se prijavi na tada veoma popularni festival "Mladi pjevaju proljeƦu". Odabrala je da peva pesmu tada veoma popularne Lole NovakoviƦ, "Kap veselja". Tada se sa Nedom na tom festivalu pojavljuju i: Nikola Borota, Ljupka Dimitrovska, ƐorĆ°e NovkoviƦ (i to kao pevaĆØ) i drugi. Na tom festivalu je zaĆØula zvižduke umesto aplauza iz razloga Å”to je imala ogromnu tremu i Å”to je orkestar poĆØeo da svira sasvim neÅ”to drugo, tako da ta njena izvedba nije ostavila dobar utisak. Tada je Neda mislila da joj je muzika samo neÅ”to usputno i u snu nije pomiÅ”ljala da Ʀe živeti od svog glasa. Ali, posle svega toga, drugarice su Nedu ponovo nagovorile da se prijavi na audiciju Radio Sarajeva za vokalnog solistu zabavne muzike.

To je bila 1966. godina. Neda je, sa puno treme, stala pred žiri u sastavu: Esad ArnautaliƦ, ƐorĆ°e NovkoviƦ, NikÅ”a DaboviƦ, SrĆ°an MatijeviƦ, i na audiciji je ponovo pevala "Kap veselja" i bila primljena.

Tada su uveliko tekle i pripreme za prvi festival "VaÅ” Å”lager sezone". Dodeljena joj je pesma mladog autora Milana DžajiƦa, "Igra bez kraja". Nedini korepetitori su bili Esad ArnautaliƦ, ƐorĆ°e NovkoviƦ i Milan DžajiƦ. Osvojila je nagradu za najboljeg debitanta. Prva dvojica su naroĆØito mnogo pomogli Nedi na poĆØetku njene karijere. Finale prvog festivala "VaÅ” Å”lager sezone" 1967. godine održalo se na RadniĆØkom univerzitetu "Ɛuro ƐakoviƦ" u Sarajevu. Neda je bila najmlaĆ°i uĆØesnik. TadaÅ”njom muziĆØkom scenom su vladale pevaĆØke zvezde iz Beograda i Zagreba. Pojedinci iz MuziĆØke produkcije RTV SA svoje kompozicije su prvo nudili tim zvezdama, a kada bi ih oni odbili, tada su ih udeljivali domaƦim pevaĆØima, Å”to je za njih, kao poĆØetnike, bilo vrlo opasno. Mladim pevaĆØima su iz Sarajeva su bili potrebni hitovi, a ne kompozicije koje su odbacile velike zvezde. To je Nedu malo pokolebalo u nameri da se i dalje bavi zabavnom muzikom, jer je uspeh bio neizvestan. Tada je uvidela da je jedina dalja perspektiva uĆØenje i studije.

Pri kraju gimnazijskog Å”kolovanja, Neda dobija poziv za nastup na Omladinskom festivalu u Subotici. Taj festival je tada bio najjaĆØa manifestacija za lansiranje novih imena. Zanimljivo je da su profesori gledali potcenjivaĆØki na Nedino pevanje, te joj nisu dozvolili odlazak na festival u Subotici. Tek nakon intervencije direktora Å”kole, otputovala je u Suboticu. Te, 1968. godine, pevala je u duetu sa Tatjanom Gros pesmu LajoÅ”a Ponge "Ponekad" i osvojila treƦe mesto. Nakon toga je usledio nastup za Pesmu Evrovizije 1969. godine, Neda izvodi pesmu "Dilema".

MeĆ°utim, za Nedu se prvi put dalje od Sarajeva ĆØulo tek posle izvoĆ°enja kompozicije Žarka Roja, "KiÅ”e", na treƦem po redu Å lageru sezone, 1969. godine. Možda zbog ĆØinjenice Å”to je bila najmlaĆ°i uĆØesnik na prvom Å lageru, Žarko Roje nije bio zadovoljan kada je Nedi povereno izvoĆ°enje njegove pesme. Aranžman za "KiÅ”e" napisao je Julio MariƦ. Nažalost, zbog malog broja glasova, Rojeva pesma nije uÅ”la u finale treƦeg Å lagera, ali su i Neda i Žarko bili zadovoljni kompletnim "izgledom" pesme u njenom izvoĆ°enju, a Žarko je ĆØestitao Nedi Å”to je "udahnula duÅ”u" njegovoj pesmi.

Iz TVSA dolazi poziv za snimanje serijala emisija "Na ti". Tada zapoĆØinje najplodonosniji TV serijal koji donosi prekretnicu ne samo u sarajevskoj zabavnoj muzici, nego gotovo i u celoj Jugoslaviji. Koncepcija emisije je bila da muzika koja bude izvoĆ°ena i bude bazirana iskljuĆØivo na folklornim motivima narodnog stvaralaÅ”tva Jugoslavije. Tada zapoĆØinje Nedina saradnja sa Nikolom Borotom. To je bilo vreme 1971. i 1972. godina, kada je vladala italijanska kancona, engleska pop muzika, Å”panski zvuci. U periodu od 1971. do 1973. godina, Neda i Borota su izvodili po desetak novih pesama, gotovo u svakoj od TV emisija serijala "Na ti". Te emisije su emitovane svakog meseca. MuziĆØka produkcija RTV SA nije nimalo blagonaklono gledala na te pokuÅ”aje, tako da su Neda i Borota imali velikih problema sa dobijanjem termina za snimanje u studiju. Takav odnos prema Borotinom stvaralaÅ”tvu, kao i svim ostalim ĆØlanovima muziĆØkog pogona emisije "Na ti", trajao je gotovo dve godine. Mnogi su Nedine pesme gledali sa podsmehom i nazivali ih "ĆØobanskim", a u tome su posebno prednjaĆØili muziĆØki urednici na radiju koji su bili gluvi na njih. Niko, meĆ°utim, ne može da ospori ĆØinjenicu da je, recimo, pesma "Je l' to taj" ("KiÅ”a pala napolju je rosa, ja bih rado istrĆØala bosa...") postala veliki hit poznat u ĆØitavoj tadaÅ”njoj YU, kojeg su pevali mladi. Neda je i dalje nastavila sa nastupima na festivalima. Godine 1974. na Omladinskom festivalu peva pesmu "Mlada majka".

U Nedinim životnim dogaĆ°anjima, njeni najsvjetliji i najnezaboravniji trenuci su bili nastupi pred predsednikom Titom. Neda je 10 puta nastupala pred predsednikom. Prvi put je to bilo 25. maja 1974. godine, u Drvaru, povodom obeležavanja godiÅ”njice desanta na Drvar. Tada je pevala sa grupom "Kamen na kamen" pesmu "Pesma marÅ”alu Titu" ili poznatiju kao "Drugarice posadimo cvijeƦe, kuda vojska druga Tita kreƦe". Njena saradnja sa Borotom bila je viÅ”e nego uspeÅ”na, a kulminirala je nastupom na Opatijskom festivalu 1975. godine, kada su izvodili pesmu "Srce u srcu". Sa tom pesmom je trebalo da odu na Evrovizijski festival, ali je tamo otiÅ”la grupa Pepel in kri, tek nakon nadglasavanja u finalu. Pesma "Srce u srcu" je dospela do uha svih ljudi u svim podruĆØjima bivÅ”e YU. Posle tog uspeha, Neda je zapoĆØela sa turnejama sa Borotom. S njim je tada napravila viÅ”e od 30 pesama snimljenih na ploĆØama. Mnoge pesme koje su napravili nikada nisu snimljene na nosaĆØima zvuka i nigde zabeležene, osim u seriji "Na ti". Njihova prva ploĆØa zvala se jednostavno: "Neda Ukraden & Kamen na kamen". Odisala je etno prizvukom, a na njoj su bile pesme Rajka Petrova Noga i Nikole Borote, koje su bile veliki hitovi: "Miila majko", "Suncokret", "Srce u srcu", obrada pesme "Je l' to taj" (iz 1973.) i pesma "Mezarje". PloĆØu je izdala slovenaĆØka kuƦa RTV Ljubljana.

U poĆØetku Nedinih koncertnih aktivnosti, dakle od 1975. godine, nije bilo gotovo nikakvih propagandnih ulaganja u nastupe, veƦ je sve iÅ”lo po sistemu "rekla-kazala". Tada je Neda nastupala sa grupom Kamen na kamen. Desilo se tako, da u Prijedoru održi ĆØak tri dvosatna koncerta u jednom danu. Taj tempo je mogla izdržati zahvaljujuƦi i znanju kojeg je stekla u srednjoj muziĆØkoj Å”koli u Sarajevu. Naime, uporedo sa upisom na Filozofski fakultet (engleski jezik i književnost) upisala je i Srednju muziĆØku Å”kolu, odsek-solo pevanje i zavrÅ”ila ĆØetiri godine. Bila je u klasi profesorice Branke Strahuljak koja joj je pomogla pravilno upotrebljavati svoj glas. U zabavnoj muzici peva mecosopran, a u muziĆØkoj Å”koli je pevala koloraturni sopran. Sa uspehom je izvodila ariju Mizete iz opere "Boemi", Ɛakoma PuĆØinija.

Godine 1976., Neda snima drugi LP album u saradnji sa grupom Kamen na kamen pod nazivom, "Ko me to odnekud doziva". Album je izdao zagrebaĆØki Jugoton. PloĆØa je ponovo bila inspirisana folk motivima. Kao autori, pojavljuju se Nikola Borota, Vlado MiloÅ”, mladi Goran BregoviƦ i Ɛelo JusiƦ. Na njoj su snimljene pesme koje su bile ogromni hitovi tog vremena: "Å alvare (Å to su danas lijepi mi sokaci)", "DoÅ”li momci veseli", "Tri djevojke" (BregoviƦeva deonica sa gitarom), i "Osam dana". Jedina pesma koja je bila pop-orjentacije, bez primesa folk motive bila je "ProƦi Ʀe, jednom, ovi dani", kompozitora Ɛela JusiƦa.

Neda & Kamen na kamen 1977. godine zaokružuju svoju saradnju ploĆØom "Nedine najljepÅ”e pesme", koju izdaju za slovenaĆØku RTV Ljubljanu. PloĆØa je sadržala sve njihove velike hitove sa prvog albuma i sa zajedniĆØkih singlova, a kao bonus, imala je pesmu "Majka", sa kojom su osvojili drugo mesto na Festivalu revolucionarne pesme '75.

Te, 1977. godine, u jednoj TV emisiji posveƦenoj Titu, koju je osmislio Kornelije Bata KovaĆØ, Neda se pojavljuje pevajuƦi ponovo o (nekadaÅ”njem) predsedniku. Ovoga puta, pesma se zvala "Ide Tito". Povodom te emisije, PGP RTB je izdao LP ploĆØu - "Pesme Titu", gde su se pored Nede naÅ”li i ostali uĆØesnici (Bisera VeletanliƦ, Zlatko PejakoviƦ, Dado TopiƦ idr.). Na toj ploĆØi, Neda peva joÅ” jednu pesmu - "Narodna vladaā€, sa Zlatkom PejakoviƦem i Kornelijem KovaĆØem. Iste godine, uĆØestvuje i na Jugoslavenskom festival revolucionarne i rodoljubive pesme, i peva pesmu "Dobro je, druže Tito".

Godina 1978. je bila u znaku festivala, i Neda uĆØestvuje na Opatiji sa pesmom "AlĆØak", koja je i danas ostala jedna od poznatijih njenih pesama iz toga doba, pojavljuje se na Å lageru sezone, sa pesmom "Vjeruj mi, duÅ”o moja" i na festivalu Beogradsko proleƦe sa pesmom "Pisma ljubavi", beogradskih autora.

Godine 1979, Neda sa Kornelijem KovaĆØem u Londonu snima LP album, jednostavno nazvan "Neda" (A1 pesma je "JoÅ” te volim", sa festivala VaÅ” Å”lager sezone '79, ali u novom, KovaĆØevom aranžmanu). PloĆØa je snimana na 24. kanalnoj tehnici u Central Recordes studiju u Londonu. Producent je bio K. KovaĆØ, tonski snimatelj Peter Mc Namee (ĆØijom je pesmom "No Way", Neda zatvorila album), a asistent snimatelja Lougi Broglia. LP je izdat u jako malom tiražu (prvi je tiraž imao samo 8000 primeraka), ali je neosporno da je album jako kvalitetan. Na njemu se kao saradnici pojavljuju i Bora ƐorĆ°eviƦ sa pesmom "Jedino s tobom" i Milja VujanoviƦ sa baladom "Da li sam neÅ”to znaĆØila tebi". Ceo album je prožet modernim disco ritmom, bez folk motiva.

Od 1975. do 1980. godine, Neda je godiÅ”nje prireĆ°ivala oko 200 koncerata. U toku svoje karijere uvek je bila prepuÅ”tena sama sebi. To se odnosilo na organizaciju turneja, izbor saradnika i disko kuƦa. VeƦi deo godine bi provela u svom automobilu vozeƦi se i do najudaljenijih krajeva bivÅ”e Jugoslavije. Uvek je imala krajnje profesionalan odnos prema poslu kojim se bavila. Ugovoreni koncerti su za nju bili svetinja i uvek je nastojala da stigne na vreme, ma gde da se koncert održavao. Svake godine je, do roĆ°enja kƦerke Jelene, pravila "Jadransku turneju od Kopra do Ulcinja". U seƦanju joj je ostao nastup na terasi hotela "Metropol" u Portorožu, 1976. godine. Tada su gosti hotela, uglavnom stranci, brzo prihvatili njene pesme, pa su usred koncerta zaigrali i "KozaraĆØko. kolo".

Zajedno sa Jadrankom StojakoviƦ i Ismetom Dervoz-Krvavac, biva izabrana da peva prateƦe vokale u Vajtinoj pesmi "Layla" ("Lejla"), koja je predstavljala Jugoslaviju na Evroviziji 1981. godine.

Uporedo je nastupala na svim tadaŔnjim festivalima:

VaŔ Ŕlager sezone: "Novi Robinzoni" (1975), "Ja i ti" (1976), "Požuri mi, dragane" (1977), "Vjeruj mi, duŔo moja" (1978), "JoŔ te volim" (1979)
Opatija: "Srce u srcu" (1975, specijalna nagrada), "'Ej, da mi je naƦi" (1976, specijalna nagrada), "AlĆØak" (1978), "Å eherezada" (1979)
Split: "Gorom i dolom" (1977)
Zagreb: "Ne dam ga, ne dam" (1977), "Što si bliže meni" (1979)
Slavonija: "Što si, nano, udala me rano" (1975, II nagrada), "Oj, ljubavi u Ŕoru" (1978)
Festival revolucionarne i rodoljubive pesme: "Majka" (1975, III nagrada)
Slovenska popevka: "Sretan dan (Ljubav pobjedu slavi)" (1975, II nagrada)
Beogradsko proleƦe: "Pisma ljubavi" (1978)

Potom je 1980. godine doÅ”ao smiraj. Neda i njen muž Milan Bilbija su dobili kƦerku Jelenu. Nakon roĆ°enja kƦerke i godinu i po odsustvovanja sa scene, u vreme kada su mnogi proricali Nedin pad, pred Nedu se nameƦe pitanje koje je prati tokom ĆØitave karijere - Å”ta dalje?

U toku karijere je sama birala disko-kuƦe. Za nekoliko godina je obiÅ”la sve u Jugoslaviji i na kraju se ponovo vraƦa u tadaÅ”nji Jugoton. Sve izdavaĆØke kuƦe su nastojale da izvuku maksimum od pevaĆØa, a da njemu na kraju ostanu samo mrvice. Tu je bilo dosta gorkih iskustava: Npr. "Sarajevo Disk" je nekoliko meseci kasnio sa izdavanjem LP-ija "Ne budi me noƦas", tako da je to izdanje proÅ”lo neopaženo i izdato je samo u tzv. press tiražu koji nije takoreƦi ni ugledao svetlost dana u prodavnicama ploĆØa (1982. godine). Iz te saradnje, ostala je objavljena singl ploĆØa sa pesmama sa Å lagera i Opatije '82: "Ne budi me noƦas" / "Za tri dana proĆ°e svako ĆØudo".

Povratkom u Jugoton, 1982. godine, Neda u potpunosti menja svoj imidž (kako vizuelni, tako i muziĆØki). Odabira tada najpoznatije kompozitore: ƐorĆ°a NovkoviƦa i Rajka DujmiƦa i snima album "To mora da je ljubav". Pesme na albumu su imale sasvim drugaĆØiji zvuk u odnosu na prepoznatljivi folk stil koji je Neda viÅ”e od decenije gajila. Sad je to bio ĆØisti pop. Neda je otiÅ”la rahmetli Fadilu ToskiƦu (pioniru sarajevske pop-rok Å”kole i priznatom frizeru) sa zahtevom da joj u skladu sa novim pesmama uradi i novi izgled. Fadil se protivio rezanju njene duge crne kose, ali Neda je odluĆØno rekla: "Reži, Fadile!" MeĆ°utim, desio se uspeh. Publika je prihvatila nove pesme. O Nedi se priĆØa i piÅ”e kao nikada do tada. Album se izvrsno prodaje i dostiže tiraž od preko 350.000 primeraka, Å”to je za to vreme bila retkost na zabavno-muziĆØkoj sceni Jugoslavije. Tako zapoĆØinje novo razdoblje Nede Ukraden.

Od festivala na kojima je u osamdesetim uĆØestvovala, treba izvojiti:

VaÅ” Å”lager sezone: "Oženjen je" (1981), "Ne budi me noƦas" (1982, Zlatni mikrofon i nagrada za interpretaciju), "Ne vjeruj" (1983)
Split: "Umire ljeto" i "Ljubavi, ljubavi" (1981), "Doviưenja, zaboravi me" (1983), "Isplest Ʀu bijeli vijenac" (1988)
Zagreb fest: "Traži se jedan Vanja" (1984, I nagrada)
Opatija: "Kakav Ʀe to dan biti" (1981)
MESAM: "Ne može se natrag viŔe" (1984)
Yugovizija: "Sve Å”to se odgaĆ°a, to se ne dogaĆ°a" (1981), "Å aj, rode, Å”aj" (1986)
Slavonija: "KomuŔanje" (1981)

Nakon 1000 koncerata devojke koja je zanimala i mlade i stare, na scenu je izronila, mnogima se ĆØinilo, nova liĆØnost sa poznatim imenom. Upravo u to vreme, Neda zavrÅ”ava i Pravni fakultet u Sarajevu (1983. godine).

Nakon uspeha LP ploĆØe "To mora da je ljubav", nastavlja saradnju sa istim autorima i godiÅ”nje snima po jedan novi LP. Svi naredni postižu izvrsne rezultate. Npr. "OĆØi tvoje govore" (1984) dostiže tiraž preko 250.000 primeraka, "HoƦu tebe" (1985) sa hitom "Zora je" preko 500.000 primeraka, "Å aj, Å”aj" (1986) preko 300.000 primeraka itd. Svaki naredni album nastavlja taj kontinuitet, Å”to je odliĆØan uspeh ĆØak i za evropske okvire ("DoÅ”lo doba da se rastajemo" (1987), "Posluži nas, sreƦo" (1988), "PonoƦ je" (1988), "Dobro doÅ”li" (1989) ).

Taj period, od poĆØetka osamdesetih do poĆØetka devedesetih godina proÅ”log veka, definitivno je bio u znaku Nede Ukraden. Pored fantastiĆØnih tiraža njenih ploĆØa, Neda je dobijala i mnogo nagrada i priznanja za pevaĆØicu godine (viÅ”e puta), hit i ploĆØu godine itd. Godine 1984. je na festivalu "Zagreb fest" pobedila, osvojivÅ”i prvo mesto struĆØnog žirija za pesmu "Traži se jedan Vanja". Njen hit "Zora je" preveden je na trinaest svetskih jezika. Pokojni ƐorĆ°e NovkoviƦ, kao najplodonosniji autor na ovim prostorima, sam je nekad kazao da dve pesme smatra svojim najboljim ostvarenjima, onima koja ostaju. To su: "Stari Pjer" i "Zora je".

Snimila je nekoliko samostalnih televizijskih Å”ou programa, a jedan ĆØak i na dalekim SejÅ”elima. Imala je samostalne turneje Å”irom planete: SAD, Kanada, Australija, Argentina, cela Zapadna Evropa itd. Jednostavno reĆØeno, bila je kraljica koja je vladala zabavno-muziĆØkom scenom bivÅ”e Jugoslavije.

Svoj poslednji album u toj Jugoslaviji snimila je krajem 1990. godine za sarajevski Diskoton, a iz razloga Å”to su te godine obeležene sve veƦim rastom nacionalizma, jugoslovensko tržiÅ”te je bilo isparcelisano (Neda sa Jugotonom viÅ”e nije mogla da bude prisutna na teritoriji cele zemlje). Album se zvao "Poslije nas". Saradnici na tom albumu su bili mladi sarajevski muziĆØari na ĆØelu sa Harijem VareÅ”anoviƦem.

Nakon nekih navodnih izjava u Å”tampi, koje je Neda demantovala, priĆØalo se da je ona dospela na "crnu listu" TVSA. U jednom intervjuu je kazala: "TVSA je Å”irok pojam i ne znam ko je, a ko nije reagovao na te moje navodne izjave. Ljudi koji me znaju sigurno nisu povjerovali u te gluposti. I sad tvrdim da nije bitno kako se neko zove i neƦu da vjerujem da je to važno. Nama je živjeti zajedno u komÅ”iluku. Vjerujem da je proÅ”lo vrijeme monopola, "crnih listi" i nekakvih podobnih i nepodobnih liĆØnosti.... Ja joÅ” uvijek želim da budem jugoslovenska pevaĆØica i mislim da za mene i te kako ima mesta i u Srbiji, Makedoniji, Hrvatskoj i Bosni....".

Posle svega, Neda je, ipak, odluĆØila da nastavi sa svojom karijerom. Bilo je jako teÅ”ko sada sakupiti pesme za album, jer saradnici iz Hrvatske, sa kojima je imala plodnu saradnju do pred rat, nisu hteli ni da ĆØuju za Nedu Ukraden. Tada se okrenula beogradskim saradnicima. Odabrala je slavnog MiÅ”u MarkoviƦa, da joj uradi album, u saradnji sa proverenom Marinom TucakoviƦ i njenim mužem Aleksandrom Futom RaduloviƦem. Bilo je to prvo Nedino LP izdanje za PGP RTB, posle singla "Pisma ljubavi" iz 1978. godine. Album je imao dva naslova - "Vidovdan" i "Živela muzika", po dvema pesmama koje otvaraju albume na A u B strani. Album je prožet jakim i teÅ”kim emocijama, koje su posebno iskazane u pesmama "Vidovdan", "Daljine", "OsjeƦaÅ” li, žena sam", "Živela muzika". Po oceni struĆØnjaka PGP-a, Neda je dostigla svoj pevaĆØki zenit. Interpretacija je zrela, specifiĆØna po nadahnutosti, intonativnosti i artikulaciji. Na ploĆØi su bile i folk-pop poskoĆØice - "Sok od kupina", "Ljubio me jesi slatko" i "Sunce života mog", koje su albumu davale posebnu draž i obeležje Nede Ukraden. Uspeh je bio tu.

Sa dolaskom 1993. godine, doÅ”lo je teÅ”ko vreme u Srbiji. Neda se odluĆØuje da snimi novi album. Jednostavno je bio nazvan "Neda". Ponovo je saraĆ°ivala sa MiÅ”om MarkoviƦem, ali i sa tekstopiscima i aranžerima koji su pisali za folk pevaĆØe - SaÅ”om PopoviƦem, M. BukovĆØiƦ-TriÅ”iƦ i Miladinom BogosavljeviƦem. VodeƦa pesma je bila "Jorgovan", MiÅ”e MarkoviƦa, ali se svojim tekstom i melodikom izdvojila i pesma "Ako odeÅ” ti". Album je u skladu sa godinom izdavanja bio jako meÅ”ovitog karaktera, sa preovladavajuƦim neo-folk motivima (pesma "Cigani" i "Ni Dunav, ni Sava").

Posle jednogodiÅ”nje pauze, Neda na poĆØetku 1995. godine snima novi album, "IzmeĆ°u ljubavi i mržnje". Kao saradnike odabira, tada skoro nepoznatog, mladog, Dragana BrajoviƦa, koji stvara veliki tadaÅ”nji hit ā€“ "Ti imaÅ” sve", za koji je uraĆ°en i spot. Osim Dragana, kao autori se pojavljuju i Zoran TutunoviƦ, mladi Aleksandar MiliƦ, Dejan AbadiƦ, hrvatski autor - Technologique, mladi crnogorski pevaĆØ MiƦo VujoviƦ (sa kime je snimila i duet koji zatvara album, "Nema zore, nema dana"), ali i SaÅ”a PopoviƦ i Simonida. Album je prožet modernim dance-pop-folk zvukom. Kao biser albuma i kao trajni, svevremenski hit, naÅ”la se pesma Alekse Å antiƦa, "Å to te nema", na kojoj gitarske deonice svira Radomir MihailoviƦ - ToĆØak. Na albumu je i obrada hita Bijelog dugmeta - "Hop-cup" iz 1975. godine, i ponovna Nedina saradnja sa BregoviƦem (posle LP ploĆØe "Ko me to odnekud doziva" iz 1976. godine).

Album "Ljubavi žedna", izdat 1996. godine, bio je potpuno pop orijentisan. Neda je ponovo saraĆ°ivala sa Draganom BrajoviƦem i Dejanom AbadiƦem, ali se kao autori pojavljuju i Knez, Aleksandra i Spomenka KovaĆØ, Marina TucakoviƦ, Aleksandar MiliƦ, Branislav KovaĆØeviƦ, Kobac i Kon. Album nije bio previÅ”e komercijalan, ali je, za to vreme, bio jako kvalitetan. VodeƦe pesme bile su: "Prsten" i "Nostalgija" (Aleksandre i Spomenke KovaĆØ), zatim "Ljubavi žedna" (Marine i Milija) i "NoƦas dijelim tvoj bol" (Željka SubotiƦa). Kao kuriozitet, pojavljuje se obrada pesme iz 1985. godine - "Samo je nebo iznad nas", koju Neda, umesto sa Matom DoÅ”enom, peva sa svojim bosanskim kolegom - Željkom SamardžiƦem.

SmatrajuƦi da je uradila nekomercijalni pop album, Neda je sebi dala oduÅ”ka da se malo "odmori" od snimanja ploĆØa. SledeƦe, 1997. godine se pojavila na festivalu Budva sa pesmom "Eh, da sam tebe sluÅ”ala". U meĆ°uvremenu, snimila je i pesmu u ĆØast GrĆØke ā€“ "Opet smo im sruÅ”ili san", kao oda dobrih odnosa izmeĆ°u dve bratske zemlje. Te 1997. godine, uradila je i remake svog velikog hita iz 1982. ā€“ "Ne budi me noƦas". U toj pauzi od snimanja albuma, Neda je pokuÅ”ala da ostvari saradnju sa MiliƦem VukaÅ”inoviƦem. Snimila je singl koji je trebalo da najavi album (koji nikada nije izaÅ”ao) ā€“ "Nema viÅ”e jao, kad ti kažem Ʀao". Definitivo, njihove se zvezde nisu poklopile. Smrt oca ju je dodatno potresla, tako da je odluĆØila da se malo povuĆØe iz javnog života.

MeĆ°utim, za sve to vreme, pokuÅ”avala je da se ponovo poveže sa hrvatskim autorima. Uporna i hrabra, kakva je oduvek bila, uspela je u svojoj nameri. To je bio veliki come-back Nede Ukraden, 2001. godine, sa jakim saradnicima i jako kvalitetnim albumom. Saradnju je obnovila sa sinom M. MihaljeviƦa ā€“ Branimirom. Album se zvao "Nova Neda Ukraden" (ova je naslov u neku ruku bio i proricajuƦi, za ono Å”to Ʀe se desiti u sledeƦim godinama). Bio je prepun hitova ā€“ "Gdje god bio", "Željo vjeĆØna", "Nek' slute svi", "Mrlja iz proÅ”losti". Posebno mesto zauzimaju dve prelepe balade ā€“ "Ako ikad svijeÅ” gnijezdo" (Amira KaziƦa ā€“ Lea) i "Å to ti sina nisam rodila". Kao rezultat saradnje sa Bajagom, bila je pesma "Sad ili nikada". Sa ovim albumom, Neda je definitivno dospela u same vrhove top lista, jer je svakako imala jedan od najkvalitetnijih pop-albuma. PloĆØa je izdata za tada novu izdavaĆØku kuƦu, Grand production. Svi njeni sledeƦi albumi, biƦe izdati pod etiketom ove izdavaĆØke kuƦe.

Pred kraj 2002. godine, Neda se (iako je imala jako uspeÅ”an i kvalitetan album) odluĆØuje na ponovnu saradnju sa hrvatskim autorima. Izdaje album "Život sam promijenila". Ponovo se vratila neo-folk motivima u pop muzici. Naslovna pesma (autora Marine TucakoviƦ) je prožeta zvucima trube i meraka. Ceo je album uraĆ°en viÅ”e u stilu neo-folk-popa, nego ĆØistog popa. Na to ukazuju i pesme "Nisam ti ja bilo tko", "Ne da, ne da", "Navikla sam da je loÅ”e" i "Å teta baÅ”", koju je ponovo otpevala u duetu sa Željkom SamardžiƦem. Pesme pop orijenatacije bile su "Kravata", "ZaviĆØajna", "Kao nekada" i obrada velikog hita "Zora je". Abum je naiÅ”ao na sjajan prijem kod neo-folk publike, ali i na ĆØudna "zagledanja" od strane onih koji su navikli na Nedu sa malo viÅ”e pop zvukom na svojim ploĆØama.

NapravivÅ”i sedmogodiÅ”nu pauzu, Neda odluĆØuje da se ponovo posveti uĆØeÅ”Ć¦u na festivalima. Odabrala je da se pojavi na tek osnovanom festivalu - Radijski festival sa pesmom "Ljubomora", koja je trebalo da najavi i novi album. Neda se pojavila u sjajnom autfitu, sa plesnom grupom, i svojim prodornim vokalom izazvala ovacije u dvorani Sava Centra. Album se pojavio pred sam kraj decembra 2004. godine. I na njemu je bilo saradnje sa hrvatskim autorima, koji su ovog puta pokuÅ”ali da ne koketiraju previÅ”e sa folk motivima, veƦ su se bazirali na komercijalnom pop zvuku. VodeƦa pesma na albumu, pored "Ljubomore", bila je "Živim al' ne uživam". Izdvojile su se i pesme "UĆØila sam od najboljeg" i "Daj mi da te usreƦim", ali i pesma "Najbolje su cure", sa Alkom Vujucom i SiniÅ”om Vuco. ƈak je i Neda govorila da je ta pesma promaÅ”aj, i da je pogreÅ”ila Å”to ju je snimila. Naravno, ona je i najviÅ”e bila prihvaƦena u folk svetu. Te godine, Neda izdaje i kompilaciju "Neda za sva vremena", sa pesmama koje su obuhvatile predhodna dva albuma i bonus pesmom "Gdje ste da ste prijatelji stari" sa trio HuÅ”t. Na tu kompilaciju, uvrstila je i pesmu iz 1993. godine koju je otpevala sa grupom Regina - "Sarajevo", koja se naÅ”la prvi put na albumu "Ljubavi žedna" iz 1996. godine kao bonus pesma (na audio kaseti te pesme nije bilo).

SledeƦa, 2005. godina, takoĆ°e je bila uspeÅ”na za Nedu Ukraden. UĆØestvovala je na ĆØak dva festivala: SunĆØane skale (sa pesmom "Ako se ikad sretnemo" - koja je jedina i ostala da se sluÅ”a sa tog festivala) i na II Radijskom festivalu (sa odliĆØnom pesmom "KonaĆØno", za koju je tekst napisala njena kƦer Jelena, a muziku njen dugodogiÅ”nji saradnik na koncertima - DuÅ”an Dule BaĆØiƦ).

Posle dvogodiÅ”nje pauze u izdavanju albuma, Neda se ponovo, pred kraj 2006. godine, odluĆØuje da izda album. Promocija je bila 28.12.2006. godine, i kao novogodiÅ”nji poklon, njeni obožavatelji su dobili album "Oduži mi se poljupcima". Na njemu je saraĆ°ivala sa domaƦim autorima (Marina TucakoviƦ i Romario), dok je samo jedna pesma (sa kojom je zatvorila album) bila od autora iz hrvatske. Kao kuriozitet, ponovo je obnovila saradnju sa Goranom BregoviƦem, koji joj je dao pesmu "Maki, Maki" i ukazao joj da treba da snimi pesmu "SreƦo moja" (rumunski tradicional). Ove dve pesme su postale i vodeƦe na albumu, pored naslovne - "Oduži mi se poljupcima". Album je inspirisan komercijalnim pop zvukom, ali i folk motivima u stilu Gorana BregoviƦa.

ProÅ”le, 2009. godine, izdala je album "Da se naĆ°emo na pola puta", koji su legalno objavile 3 disko-kuƦe na prostorima ex-YU i jedna disko-kuƦa u Bugarskoj. Neda ponovo ima pravi hit koji je stavlja u vrhove svih top lista pop-muzike. TakoĆ°e, iste disko-kuƦe objavljuju i kompilaciju sa obradama starih hitova, muziĆØka kuƦa City Records iz Beograda, po licenci Croatia Recordsa iz Zagreba objavljuje "Platinum Collection" sa 20 hitova u izvornim aranžmanima.

Na kraju se može zakljuĆØiti da tek kada se detaljnije uroni u život Nede Ukraden, impresioniraju nas dogaĆ°aji i rezultati koje je postigla. Njena popularnost je plod decenijama upornog rada koji je vodio samo napred, i koji je dokaz da Neda nije uspela preko noƦi ili sluĆØajno.

O tome svedoĆØe i brojne nagrade:

ā€¢ Nagrada Udruženja estradnih umjetnika Jugoslavije,
ā€¢ Udruženja estradnih umjetnika Bosne i Hercegovine,
ā€¢ Bronzani vijenac zagrebaĆØke revije "Studio",
ā€¢ Zlatni mikrofon za najbolju interpretaciju za pesmu "Ne budi me noƦas" VÅ S 1982.,
ā€¢ Tri zvezdice "VEN"-a (nakon ankete sprovedene meĆ°u jugoslovenskim kompozitorima),
ā€¢ Oskar popularnosti TV Revije,
ā€¢ Zlatni vijenac popularnosti,
ā€¢ Zlatna ptica Jugotona za preko 2 miliona prodanih ploĆØa...

Autor priloga:
Marko VasiƦ
Beograd, Srbija
e-mail: marko.vett@gmail.com

Službeni banneri web stranice www.old.barikada.com
www.old.barikada.com
Barikada 468 x 60 pixels
www.old.barikada.com
150 x 23 pixels
www.old.barikada.com
Barikada 120 x 120 pixels
www.old.barikada.com
150 x 23 pixels






Davor Matosevic - videos
Reklamno mjesto 5
Rock Otocec 2010
Reklamno mjesto 6
Web portal Pljuga
Reklamno mjesto 7

Andjelko Jurkas (HR) - Bez rocka trajanja (Knjiga + CD)
Reklamno mjesto 8
Gary Talley (USA) - Guitar Playing for Songwriters
Reklamno mjesto 9

Hosting sponzor:

Barikada - facebook group





© Copyright by Dragutin Matosevic. All rights reserved (2004 -