Croatian Roots Music
Hrvatski ethno na novoj ediciji Croatia Recordsa
Kad su u travnju ove (2007.) godine, nakon zajednickog nastupa na Dori
2007. pjesmom "Volim
ja", Miroslav Evacic i Livio Morosin potpisali ugovore o suradnji s
Croatia Recordsom, bio je to ne samo nagovještaj novog poglavlja u njihovim
diskografskim karijerama, nego i povod za inauguriranje nove edicije Croatian
Roots Music posvecene žanru kojemu su ta dvojica istaknutih hrvatskih
ethno izvodaca do sada dali zapažene doprinose. Uz ostalo, kao dobitnici
Porina za najbolji etno album 2000. (Livio Morosin i Dario Marušic,
"Bura-tramuntana"),
te 2007. (Miroslav Evacic, "Blues reke Drave"). Osim njih, novouvedenoj
podetiketi Croatia Recordsa pridružili su se i omiljeni predstavnici
zagorskog ethno-punka - Cinkuši.
Pokrenut pod okriljem Croatia Recordsa na inicijativu ethno aktivista Amira
Bahtijarevica, višegodišnjeg Morosinova i Evaciceva promotora i
suradnika na CD-ROM projektu "Hrvatska ethno glazba", ethno sekcije
Hrvatske glazbene unije, Croatian Roots Music dobrodošao je poticaj
hrvatskoj ethno diskografiji cija jednogodišnja produkcija, usprkos
nizu uvaženih i profiliranih
umjetnika, kronicno varira brojem izdanja. Najbolje se to ogleda u prijedlozima
za nominacije za diskografsku nagradu Porin u kategoriji Najbolji album ethno
glazbe koja (poput svih ostalih) može opstati uz najmanje pet prijava,
a u praksi se cesto pokaže kako ih naprosto nema dovoljno.
Zato
ohrabruje podatak da ce na etiketi Croatian Roots Music vec ove jeseni nove
albume objaviti Miroslav Evacic i Cinkuši. Zahvaljujuci trilogiji
"Čardaš blues", "Esencijalno" i "Blues
reke Drave" (prva dva su 2005. doživjela reizdanje na istom CD-u,
"Čardaš blues"),
Evacic je u posljednjih nekoliko sezona postao veliko otkrice hrvatske ethno
scene i u medjunarodnim razmjerima, o cemu svjedoce entuzijasticke reakcije
uglednih glasila i specijaliziranih radijskih voditelja (magazin fRoots,
Charlie Gillet, BBC). Prvi njegov projekt za Croatia Records najavljuje obrada
narodne "Ja sam junak iz doline" kojom sudjeluje na ovogodišnjem
Ethno festivalu Neum.
Planiranom trecom plocom, Cinkuši se vracaju diskografskoj kuci koja
je 1999. objavila njihov prvijenac "Zeleni kader", popracen 2005.
zapaženim albumom "Domesticus Vulgaris". Na jubilarnim 10.
Vecerima dalmatinske šansone u Šibeniku, družina izlazi iz
tradicionalnog zagorsko-medimurskog okruženja i kajkavskog govora pjesmom
"Navigare necesse est".
"Livio Morosin"
Prvo izdanje edicije Croatian Roots Music, objavljeno u drugoj polovici
srpnja 2007. pod jednostavnim nazivom "Livio Morosin", ujedno
je i prvo samostalno studijsko ostvarenje istarskog glazbenika, skladatelja
i pjevaca iz Vodnjana, uzmemo li u obzir da je prethodne albume dijelio s
kolegama i prijateljima Dariom Marušicem ("Bura-tramuntana")
i Radom Šerbedžijom ("Orihi, orihi", 2002.), odnosno
s clanovima grupa Anelidi ("I Anelidi su bili crnci", 1996.) i
Livio Morosin Bandom ("Best Off", 2003.), dok su "Tri narance" (2005.)
pregled njegovih deset neprekinutih godina na Ethno festivalu u Neumu.
Morosinov dojam da novi album donosi presjek njegova rada i razmišljanja
u posljednjih nekoliko godina odnosi se i na izbor suradnika i na tretman
uvrštenog glazbenog materijala, podijeljenog na instrumentalne obrade
ili adaptacije narodnih tema i kantautorske skladbe. Iz aktualne postave
njegova sastava ovdje su višegodišnji basist i asistent produkcije
Tomislav Šestan, violinistica Iva Štefancic, te gajdaš Željko Šatovic-Gula,
ali poput drugih gostujucih instrumentalista - ukljucujuci Miroslava
Evacica i Darija Marušica - svatko od njih doprinosi jednoj ili
dvama snimkama sa sveprisutnim Morosinovim glasom, gitarom, klavijaturama
i programiranjem.
"Napravio sam 70-ak minuta glazbe u koju sam ukljucio pjesme koje
su možda zaboravljene i od autora i od izvodjaca. Malo sam ih preradio,
mogao bih reci i preporodio", kaže Morožin i s rijeci prelazi
na djelo vec u prvoj, "Jutros sam se rano stala", narodnoj iz
okolice Karlovca u kojemu djeluje KUD "Zadobarje" s cijim ju je
clanovima snimio. Premda ce se upravo tom snimkom predstaviti na Neumu '07,
ona je iznimka u nizu karakteristicnih pocasti istarskom folkloru i možemo
se shvatiti kao dug kraju u kojemu je - u "terenskom" studiju
na obali rijeke Korane - "Livio Morosin" najvecim dijelom
nastajao.
Morosin - ethnomuzikolog "preporoditelj" javlja se i u
sljedecoj snimci "Tarankanje uz mih" na kojoj uz pomoc izvornog
narodnog umjetnika Martina Kutica osuvremenjuje jedan od najcešce citiranih
primjera tarankanja, autohtonog folklornog pjevanja Istre.
Autorovu izjavu da je "Livio Morosin" ploca za moderno vrijeme,
najizravnije potkrepljuje techno / electro pristup folklornim ili folklorom
nadahnutim pjesmama "Mandinjada", "Cokolatin", "Lata" i
"Sergio",
dok bi genijalni Frank Zappa, i sâm strastveni poklonik ethno baštine
jugoistocne Europe, vjerojatno bio zadovoljan "Mantrom hopa skupa skoci" koja
je posvecena i njemu i takodjer pokojnom velikanu Johnu Lennonu.
Nadopunjujuci listu posveta na njegovu solistickom debija, sumorni tribute
Sydu Barrettu, nesretnom pokretacu Pink Floyda "Ja sam ud zemlje" pretvara
Livija Morosina u autora pjevaca koji tu stranu svoga glazbenickog bica još eksplicitnije
pokazuje na prvoj polovici albuma u skladbi "Kad je Bog z crikve zaša" za
Fulvija Tomizzu (Juricani kod Umaga, 1935. - Trst, 1999.), talijanskog
pisca koji je uvijek isticao istarsko porijeklo.
Morosinov status posvecenog ethno glazbenika u kolektivnoj predodžbi
ponekad zasjenjuje, a u najimpresivnijim radovima prirodno nadupunjuje njegovu
vokaciju kantautora. Uz "Stani more" i "Heroin" (Žuti
dub), on nas u klasicnoj formi akusticne pjesme "Kako da je zabin" izravno
podsjeca na autorski doprinos albumu "Gušti su gušti" i
navodi na pomisao kako je na njemu Alan Vitasovic "posudio glas" Morosinovim
pjesmama gotovo u istoj mjeri u kojoj ih je interpretirao.
Od "neuštekane" gitare i zvukova izvornih instrumenata do
elektronickih i ritmickih intervencija, "Livio Morosin" autorski
je album u punom smislu rijeci i najcjelovitije dosadašnje ostvarenje
Livija Morosina, što ga ujedno cini i primjerenim uvodom u ediciju Croatian
Roots Music!
